Već prije 15 godina stručnjaci su konstatirali: vrlo je važno povećati unos omega-3 nezasićenih masnih kiselina u prehrani te odnos između omega-6 i omega-3 masnih kiselina treba biti niži ....
Odavno nam je poznata uloga omega-3 masnih kiselina za zdravlje kardiovaskularnog sustava, a recentne studije ukazuju i na njihovu ulogu u kontroli tjelesne težine, za zdravlje očiju, mozga kod novorođene djece i kod starijih osoba, za plodnost ...
Iz obitelji masnih kiselina tražimo omega-3!
Obitelj masnih kiselina sastoji se od 3 grupe ovisno o njihovoj biokemijskoj strukturi, odnosno o njihovom broju dvostrukih veza:
- zasićene masne kiseline (nemaju niti jednu dvostruku vezu)
- mononezasićene masne kiseline (imaju jednu dvostruku vezu)
- polinezasićene masne kiseline (imaju više dvostrukih veza)
Dvostruke veze osiguravaju mekoću molekula. Tako objašnjavamo zašto je maslac tvrd kada se izvadi iz hladnjaka u odnosu na ulje repice koje ostaje u tekućem obliku.
Omega-3 kao i omega-6 masne kiseline pripadaju kategoriji polinezasićenih masnih kiselina (AGPI).
Masne kiseline koje je potrebno izbjegavati u prehrani:
- Trans-masne kiseline
Većina trans-masnih kiselina su industrijskog porijekla, a produkt su hidrogenacije biljnih ulja čiji je cilj učiniti namirnice čvršćima, stabilnijima i manje podložnima kvarenju. Studije su pokazale da je prekomjerna konzumacija trans-masnih kiselina usko povezana s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i rakom dojke. Stoga treba pomno čitati deklaracije namirnica te izbjegavati namirnice koje na popisu sadrže trans-masne kiseline (hidrogenirane masti).
- Palmino ulje
Osigurava unos polinezasićenih masnih kiselina (10%), mononezasićenih (40%) ali je bogato i zasićenim masnim kiselinama (50%) koje imaju sklonost podići „loš“ LDL- kolesterol. Ovo ulje je jeftino, lako se konzervira, ima zahvalnu teksturu i zato se dosta koristi u prehrambenoj industriji ali i uništava šume. Iz svih navedenih razloga, upotrebu ovog ulja treba ograničiti.
Ne postoje dobre ili loše masne kiseline. Svaka ima svoju primjenu i funkciju.
Kada se prekursori omega-3 i omega-6 iz prehrane resorbiraju u organizmu izazivaju putem različitih enzima cijelu kaskadu biokemijskih reakcija koje omogućuju sintezu masnih kiselina dugih lanaca : EPA, DHA, GLA, DGLA, AA ..., a svaka masna kiselina ima specifično djelovanje na određene funkcije u organizmu. Ne postoje dobre ili loše masne kiseline. Svaka ima svoju upotrebu i funkciju.
Sličnost između čovjeka i svisca!
U proljeće kada svizac iziđe iz zimskog sna hrani se mladim izdancima bogatim omega-3 masnim kiselinama. Ta hrana mu osigurava energiju koja mu je neophodna za razmnožavanje, razvoj i rast podmlatka.
Na kraju ljeta, radi nedostatka svjetlosti trava postaje bogata omega-6 masnim kiselinama. Omega-6 masne kiseline osigurat će sviscu da se udeblja kako bi zatim ponovo utonuo u zimski san.
U cilju pokusa svizac je dobivao hranu bez omega-3 kiselina. Nije došlo do reprodukcije. Druga skupina je dobivala hranu bez omega-6 masnih kiselina. Ta skupina nije mogla utonuti u zimski san.
Kod čovjeka je ista stvar. Vrlo važno je imati uravnoteženu prehranu. Danas je odnos između omega-6 i omega-3 masnih kiselina 10 naspram 1, a trebalo bi biti 4 naspram 1, u korist omega 6 masnih kiselina.